Nakon svjetskog susreta u Samoboru spačeki obojali biogradsku rivu

Bit susreta nije samo pokazivanje, već druženje, putovanja i upoznavanje.

Samo nekoliko dana nakon završetka spektakularnog svjetskog susreta spačeka u Samoboru, stotinjak sudionika nastavilo je svoju pustolovinu u zadarskoj županiji, točnije u Biogradu. Osebujna i vesela ekipa na biogradskoj rivi izložila je svoja jedinstvena vozila u svim bojama registarskih oznaka iz svih krajeva svijeta. Branko Bruketa iz Crikvenice, također ponosni vlasnik spačeka , koordinator pohoda na Dalmaciju otkrio nam je koja im je predviđena ruta te iz kojih sve zemalja stižu:

– Nakon susreta u Samoboru krenuli smo put Dalmacije, preko Ogulina i Baških Oštarija gdje smo prespavali krenuli smo put Biograda. Tu ostajemo 2 dana nakon čega nastavljamo prema Splitu, gdje ostajemo jedan dan. Nakon toga je razlaz, bar što se službenog dijela tiče, jer će mnogi od njih nastaviti dalje u vlastitom aranžmanu. Ekipa je zaista šarolika, s nama je jedna obitelj iz Maroka, zatim iz Izraela, puno je Finaca, Danaca, Nizozemaca i Nijemaca, no najbrojniji su ipak Francuzi. No svakako treba spomenuti 82 godišnju gospođu iz Velike Britanije koja se put Samobora otisnula sama u svom spačeku. Iz razgovora sa sudionicima koji redovito sudjeluju na sličnim susretima diljem svijeta saznali smo da su veoma zadovoljni , posebice hranom, zabavnim sadržajima i prije svega cijenama- otkrio nam je Branko.

Dogradonačelnik Marijan Stopfer, na čiju inicijativu se ovaj posjet i dogodio otkrio je zašto su spačekisti odabrali baš Biograd kao jednu od stanica na svom putu. Ništa se ne događa slučajno.

– Mi u Biogradu bili smo domaćini zaista raznih susreta, od oldtimera, vespa i Harleya pa nam je još jedan ovakav pravo zadovoljstvo. Još ove zime mi smo kontaktirali smo organizatore iz Samobora te im poslali svoje reference. Oni su imali ideju da po stotinu vozila krene nakon susreta put Dalmacije, Istre i Slavonije. I mi smo na vrijeme reagirali te se dogovorili da Biograd bude par dana domaćin spačekistima iz cijelog svijeta. Oduševljeni su obalom i općenito našom županijom, obići će otoke te NP Krku i PP Vransko jezero, ma oni staju gdje im se god svidi. Ovo je svakako za Biograd svakako jedna nova razglednica koju šaljemo u svijet- poručio je Marijan Stopfer.

U rekordno dugoj karijeri proizvedeno pet milijuna primjeraka

Svjetski susreti ljubitelja ovog osebujnog francuskog automobila organiziraju se svake dvije godine još od 1975., a samoborski je 23. po redu.

Prvi je svjetski susret organiziran s ciljem da se nastavi tradicija druženja oko spačeka, automobila koji je 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća okupljao mlade ljude, uglavnom “hipije” kojima je taj automobil postao motiv za putovanja i druženja na različitim međunarodnim susretima, poput onoga u Africi 1973. Godine.

Rekordno duga karijera, u kojoj je proizvedeno 5,1 milijun primjeraka Citroëna 2CV započela 1936. godine. Tada je direktor te tvrtke Pierre Boulanger oformio ured na čelu s inženjerom Andreom Lefebvreom kako bi napravili udoban model automobila, svojevrstno “vozilo za narod” koje će zadovoljiti svakodnevne potrebe građana.

Nakon što je Citroen 2CV 1948. godine predstavljen na Svjetskom sajmu u Parizu, prigrlila ga je prvo francuska, a potom i europska javnost.

Niz pogrdnih i smiješnih nadimaka jer je bio totalno drukčiji od drugih

Malo je automobila u povijesti izazvalo toliko polemika, dvojbi, osporavanja podsmijeha, ali istodobno i bezgraničnih simpatija i oduševljenja kao Citroen 2CV,

Nije ni čudo da su ga kroz povijest obilježili pogrdni ili smiješni nadimci na raznim jezicima. Na ovim prostorima je poznat kao spaček što na slovenskom znači spodoba, rugoba. U Nizozemskoj je poznat kao “ružno pače”, u Njemačkoj “patka”, Norveškoj “čelični krevet”, a na engleskom govornom području ga zovu “limeni puž” i “kornjača”. U hispano svijetu je “žaba”, “koza” ili “dva konja”.

Hrvatski 2CV Citroën Klub danas ima oko stotinu članova, dok se procjenjuje kako je u Hrvatskoj ostalo oko 200 spačeka.

Na izložbi i najstariji hrvatski originalni spaček iz 1969.

Tijekom svjetskog susretu u Samoboru, obilježilo se i prvo stoljeće Citroëna pa je tako izložen i “Muzej 100 godina marke Citroën” s originalnim eksponatima njegovih oldtimera iz tvornice Tomos i Cimos u slovenskom Kopru.

Izložen je bio i najstariji originalni hrvatski spaček, vlasnika Ivana Čoliga, proizveden 1969. godine.

Čolig ga je kupio od njegovog prvog vlasnika, a za razliku od drugih spačeka, koji nose oznaku 2CV, netipičan je to primjerak s oznakom AZL.

Iako Spaček nije tipična vrsta oldtimera koji se čuva u garaži, već ga njegovi vlasnici i dan danas aktivno voze, najstarijeg hrvatskog spačeka njegov vlasnik ipak ne vozi, jer bi to, kako kaže, bilo šteta. Čolig je vlasnik još jednog Citroëna 2CV, a biti obožavatelj tog francuskog oldtimera za njega je hobi koji mu život znači.

Možda Vas zanima