U Sv. Filipu i Jakovu proslavljen blagdan Sv. Roka

Blagdan sv. Roka svečano je proslavljen danas 16. kolovoza na Rogovu, na nekadašnjem najvažnijem posjedu benediktinskog samostana sv. Ivana u Sv. Filipu i Jakovu. Blagdan sv. Roka ujedno se slavi i kao Dan Općine Sv. Filipa i Jakova te ga je župnik čestitao svim prisutnim žiteljima toga kraja.

Rogovo je veliki zemljišni posjed koji je hrvatski kralj Petar Krešimir IV poklonio Benediktinskom samostanu Sv. Ivana u Biogradu. U samom Rogovu podignuta je u 11. st. crkva za bogoslužje redovnika i njihovih kmetova. Nakon rušenja Biograda 1126. godine benediktinci su preselili svoju opatiju na Ćokovac, a u to vrijeme je vjerojatno bila porušena crkva na Rogovu. Ona je kasnije i obnovljena za Opata Petra Zadranina u 14 st, da bi ponovno bila porušena i napuštena za vrijeme turskih upada.

Gotičko drveno rezbareno raspelo s Kristovim likom u prirodnoj veličini nalazilo se u crkvici sv. Roka u Rogovu. Raspelo ima romanička obilježja pa se datira još prije obnove samostana u 14. st. Original raspela nalazi se u novoj crkvi sv.Filip i Jakova u Sv.Filip i Jakovu, dok je replika izložena u crkvi sv.Roka.

Sveti Roko rođen je 1295.god. u Montepellieru, u južnoj Francuskoj. Otac mu je bio grof, potomak francuskih Križara. No unatoč položaju i bogatstvu njegovi roditelji nisu mogli imati djecu. Prema najstarijem životopisu Sv.Roka, molili su se i zavjetovali te su dobili sina. U ranoj mladosti na njega je najviše utjecala majka.

Prije nego je navršio 20 godina, ostao je bez roditelja. Prodao je obiteljska dobra, a novac podijelio siromasima. Zatim se, i sam siromah, uputio na hodočašće u Rim. Na putu se zaustavio u Acquapendenteu, gdje je pomagao oboljelima od kuge, a uz Božju pomoć učinio je i nekoliko čudesnih ozdravljenja. Sljedeća postaja njegovog puta bila je Cesena, a zatim Rim gdje se zadržao tri godine. Pri povratku u domovinu zaustavio se u Riminiju, Novari i Piacenzi, pomažući bolesnima i nemoćnima.

Osim Sv. Filipa i Jakova u Hrvatskoj je zaštitnik mnogih mjesta: Virovitice, Starog Grada, Sutivana, Kreševa, Prapatnica, Klane, Lumbarde, Šepurina, Lovinca, Svetog Roka u Lici, Zatona, Jazavice, Roždanika, Galgova, Udovičića kod Otoka, Drniša i drugih. Štuje se kao zaštitnik oboljelih od gube, kuge, kolere i općenito zaraznih bolesti, invalida, kirurga, a zaziva se i u pomoć protiv bolesti domaćih životinja.

Možda Vas zanima