HRVATI SVE MANJE VJERUJU U CRKVENI BRAK Broj vjenčanja pred oltarom u drastičnom padu, čak i u tradicionalnijim sredinama

52

Roditelji svakog petog djeteta rođenog 2017. u Hrvatskoj nisu bili vjenčani, što je gotovo dvostruko veći udio od onog otprije petnaestak godina, kad je udio djece rođene izvan braka bio manji od 10 posto.

Usporedo s rastom broja izvanbračno rođene djece – što, pokazuju istraživanja, najvećim dijelom ukazuje na rast broja izvanbračnih zajednica u kojima se rađaju djeca, a tek manjim dijelom na rast udjela samohranih majki – rastao je i broj građanski sklopljenih brakova u odnosu na one sklopljene u crkvi.

Manje sredine

Prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, tijekom 2017. godine broj građanski i vjerski sklopljenih brakova gotovo se izjednačio: oni sklopljeni pred oltarom činili su tijesnu većinu od 51,6 posto. Prije desetak godina, vjerskih je brakova bilo gotovo dvostruko više – činili su oko dvije trećine svih sklopljenih brakova. Brakovi sklopljeni samo kod matičara činili su većinu 2017. u šest županija. Dok je takvih brakova već dulji niz godina bilo više od onih crkvenih u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, tijekom 2017. većinu su činili i u Gradu Zagrebu te Virovitičko-podravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.

Dok u manjim sredinama vjerski brakovi mahom pretežu, od 127 gradova u Hrvatskoj, u njih gotovo pola – preciznije, 58 – građanski su brakovi činili većinu.

Konačnih podataka za 2018. godinu o načinu sklapanja brakova još nema. No, prema podacima Ministarstva uprave, u prvih osam mjeseci 2018. građanski sklopljeni brakovi bili su češći od onih vjerski sklopljenih: građanskih je bilo ukupno 6545, a vjerskih 6168. To ne mora značiti da će i konačni podaci za svih 12 mjeseci 2018. pokazati premoć građanski sklopljenih brakova – osobito što je u prvoj polovici godine obuhvaćen i period korizme tijekom koje se ne sklapaju katolički brakovi – ali mora se uzeti u obzir kao svojevrsni pokazatelj. Tijekom 2017., primjerice, u prvih devet mjeseci vjerski su brakovi, prema podacima Ministarstva uprave, već činili većinu.

Što se razvoda tiče, njihov je broj već petu godinu za redom iznad 6000, iako broj sklopljenih brakova pada. Tako je posljednjih deset godina stopa razvoda na 1000 sklopljenih brakova porasla za 50-ak posto, s 207 na 309. U gotovo 40 posto brakova čiji je razvod okončan 2017. nije bilo uzdržavane djece. U onima u kojima je pak bilo djece, u gotovo 84 posto slučajeva djeca su nakon razvoda nastavila živjeti s majkom, u 11 posto slučajeva s ocem, a u 4,6 posto slučajeva djeca su dodijeljena na odgoj i skrb oboje roditelja.

Skrbništvo

Na razini države, ti su odnosi manje-više isti već niz godina, osim što je – iako je taj broj još nizak – značajnije narastao udio roditelja koji i nakon razvoda zajednički nastavljaju brinuti o djeci – sa 2,6 posto 2010. na 4,6 posto u 2017.

No, na razini županija, ogromne su razlike u odlukama sudova, odnosno dogovoru roditelja koji sud po važećem Obiteljskom zakonu odobrava o tome s kim će djeca nastaviti živjeti.

Tako je, primjerice, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji svako četvrto dijete nastavilo živjeti s ocem, dok je u Zadarskoj županiji takvih bilo manje od pet posto. Slično je i s podjelom daljnje brige o djetetu po principu “pola-pola”: zajednički je o djeci nakon razvoda nastavilo brinuti gotovo 14 posto roditelja u Sisačko-moslavačkoj županiji, a tek jedan posto u Virovitičko-podravskoj županiji. Opuzen je, prema analizi, jedini grad u kojem je sud u više slučajeva odlučio djecu povjeriti ocu nego majci. Prema podacima DZS-a, u Opuzenu su se 2017. raspala tri braka u kojima su živjela maloljetna djeca. U dva slučaja sud je odlučio da djeca nastave živjeti s ocem, a u jednom je daljnju brigu o djeci povjerio majci.

Izvor : Jutarnji hr
Foto : Getty Images/iStockphoto / Getty Images/iStockphoto